Biloogija u teoriji Prirodne znanosti
Biologija (od grÄkog bios=život i logos=nauka, uÄenje) je znanost koja se bavi prouÄavanjem živoga svijeta, znanost o životu. Biologija prouÄava svojstva i ponašanje organizama, njihov rast, razvoj i razmnožavanje, kao i interakcije izmeÄ‘u razliÄitih organizama, te organizama i njihovog okoliša.
Biologija obuhvaća široki spektar akademskih podruÄja koja se Äesto smatraju razliÄitim disciplinama. Ove discipline zajedno prouÄavaju život na razliÄitim razinama.
Molekularna biologija, biokemija i molekularna genetika su velikim dijelom preklapajuće discipline koje prouÄavaju životne procese na molekulskoj i supramolekulskoj razini. Život na razini pojedinaÄnih stanica prouÄava staniÄna biologija. Anatomija, histologija i fiziologija prouÄavaju graÄ‘u i funkciju organizama na razini tkiva, organa i organskih sustava.
Na Zemlji postoji više od 10 milijuna razliÄitih vrsta. Njihova veliÄina pokriva raspon od onih koje su mikroskopski male pa do organizama veliÄine plavog kita.
Svi ovi oblici života imaju izvjesne osobine koje ih Äine specifiÄnima i razlikuju od mrtvih tvari. Ove osobine su na primjer mogućnost reprodukcije, rasta, ali i mogućnost prilagoÄ‘avanja okolini.
PodruÄja biologije
Brojna su podruÄja biologije, slijedi kraći popis:
- Protistologija - znanost jednostaniÄnim eukariotskim organizmima (algama i praživotinjama)
- Zoologija - znanost o životinjama
- Botanika - znanost o biljkama
- Antropologija - znanost koja prouÄava ljudski život i kulturu, te odnos izmeÄ‘u prirode i kulture
- Ekologija - znanost o odnosima meÄ‘u živim organizmima, o njihovom utjecaju na neživi okoliš koji ih okružuje, te o utjecaju okoliša na njih
- Citologija - znanost o građi i aktivnosti živih stanica
- Evolucija - znanost o razvoju života na Zemlji
- Mikrobiologija - znanost o mikroorganizmima
- Genetika - znanost o nasljeđivanju
- Anatomija – prouÄava graÄ‘u organizma
- Histologija - prouÄava tkiva
- Morfologija - proÄava oblik i graÄ‘u organizma (više se upotrebljava u botanici)
- Fiziologija - prouÄava životne procese u organizmima
- Bakteriologija - proÄava bakterije
- Virologija - prouÄava viruse
- Zoologija - prouÄava životinje
- Entomologija - prouÄava kukce
- Ihtiologija - prouÄava ribe
- Herpetologija - prouÄava vodozemce i gmazove
- Ornitologija - prouÄava ptice
- Mamalogija - prouÄava sisavce
- Embriologija - prouÄava embrionalni razvitak (od zaÄeća do "roÄ‘enja" nove jedinke)
- Molekularna biologija - prouÄava makromolekule u stanici i reakcije meÄ‘u njima
- Geobotanika - prouÄava rasprostranjenost biljaka na Zemlji
- Konzervacijska biologija - primjenjuje dostignuća iz brojnih znanosti (prirodnih, društvenih i dr.) u svrhu zaštite biološke raznolikosti
Medicina, antropologija i psihologija znanosti su koje se bave Äovjekom, medicina njegovim fiziÄkim i psihiÄkim zdravljem, psihologija cjelokupnim ponašanjem (i bolesnim i zdravim), a antropologija prouÄava Äovjeka iz svih mogućih pogleda, materijalnih, duhovnih i duševnih, promatra ga u vremenu. Ukratko, dok lijeÄnici pomažu ljudima da budu tjelesno zdravi, psiholozi se bave ponašanjem, a antropolozi pokušavaju shvatiti cjelinu.
Aksiomi moderne biologije

Neke od najvažnijih podruÄja biologije ujedinjuje pet principa za koje se može reći, da su temeljni aksiomi moderne biologije:
- Stanica je osnovna jedinica života, tj. osnovna strukturna i funkcionalna jedinica svih poznatih organizama.
- Nove vrste i nasljedne osobine rezultat su evolucije.
- Gen je osnovna jedinica nasljeđivanja.
- Organizmi reguliraju svoje unutarnje mehanizme, kako bi održali stabilno zdravstveno stanje.
- Živi organizmi konzumiraju i transformiraju razne oblike energije.
Poznati biolozi
PoÄetke biologije nalazimo kod Aristotela koji je opisao oko 500 životinjskih vrsta, a nakon njega slijedi stagnacija sve do 16. stoljeća. U 17. stoljeću izum mikroskopa dovodi do otkrića stanice i poÄetka citologije, a u 18. stoljeću Carl von Linne opisuje i sistematizira mnoštvo biljnih i životinjskih vrsta. Svojim radom ujedno osniva znanstvenu sistematiku vrsta. Nakon njega Georges Cuvier utemeljuje komparativnu anatomiju, a Charles Darwin postavlja teoriju evolucije.

- Sir Charles Darwin
- Gregor Mendel
- Louis Pasteur
- Sir Alexander Fleming
- Luigi Galvani
- Robert Hooke
- Carl von Linne
- Jacques Monod
- James Watson
- Francis Crick
- Robert Koch