Koliko god se možda nekima činilo kako smo mi, često puta zvani i „obični smrtnici“, „sitnih zuba“ i slično, bez mogućnosti znatnijeg djelovanja i promjena, uvjeren sam da promicanjem svijesti, razmjenom ideja i mišljenja, zdravom diskusijom i raspravom, možemo barem nešto učiniti. Djelovati! Ne samo se dogovarati da ćemo se nastaviti dogovarati i putovati po konferencija i sastancima diljem zemaljske kugle, nego i makar sitnim djelima ublažavati posljedice promjena u prirodi, kojih smo dobrim dijelom uzročnici. I pritom ne raspravljati samo je li čovječanstvo krivo 90%, 95% ili 99%, i bi li svega ovoga, svih silnih ekstrema, sve češćih i žešćih izvanrednih meteoroloških događanja bilo i bez ljudi… Samo zbog uobičajene evolucije Zemlje, koja ima svoja toplija i hladnija, pa i ledena doba.

Priroda teži ravnoteži.

A ne čini li vam se nemogućim da svi ovi ljudi koji žive na svijetu, sva postojeća industrija ne djeluje, ne onečišćuje zrak, vodu, zemlju? Svakodnevna meteorološka mjerenja postoje posljednjih 100tinjak godina. Podataka je napretek.

Moglo bi se pomisliti da se već dogodilo sve što se moglo dogoditi, a mi gotovo iz godine u godinu, štoviše, iz mjeseca u mjesec, bilježimo nove rekorde u količinama oborine, brzinama vjetra, temperaturi…

Ovo je ljeto zoran primjer novih, u mnogobrojnim mjestima nikada do sada doživljenih vrijednosti temperature zraka.

I ne samo ljeto. I u rujnu se neki proživjeli što do sada nikada nisu – 38°C u Kninu i mnogim mjestima istočne Hrvatske, čak i u Osijeku, gdje podaci postoje od potkraj 19. stoljeća. U Metkoviću čak 39°C.

U Zenici, u Bosni i Hercegovini i 40. U hladu, naravno.

Uspoređujući srednju mjesečnu temperaturu s višegodišnjim prosjekom – u Zagrebu, u Maksimiru, posljednji mjesec čija je srednja temperatura zraka bila barem malo niža od višegodišnjeg prosjeka bio je ožujak, ne ove godine, ni prošle, nego pretprošle, a u Zadru čak veljača te 2013…

Na meteorološkoj postaji Zagreb Grič, gdje se svakodnevno mjeri još od prosinca 1861. godine, viša srednja temperatura zraka od prvih devet ovogodišnjih mjeseci bila je samo 2007. godine! …

Ne događaju se samo temperaturne iznimnosti. Na dubrovačkoj zračnoj luci u samo nekoliko sati donedavnog rujna palo je čak 155 litara kiše po četvornome metru.

Srećom, ekstremne kiše nije bilo kao u prošlogodišnjem ljetu, pa i cijeloj godini, najkišovitijoj u znanoj povijesti mjerenja. Uostalom, tragične posljedice poplava u Hrvatskoj i susjednim državama još se saniraju…

A mnogi pamte i nedavne suše, u posljednjih desetak godina čak tri najsušnije godine od kada je službenih zapisa.

Ekstrema je napretek. Klima nam se klima! Možemo li štogod učiniti? Naravno da da. Klimatske promjene imaju negativne, ali i pozitivne posljedice. Stvaraju priliku za nova radna mjesta, osmišljavanje novih oblika proizvodnje i potrošnje. Veće korištenje obnovljivih izvora energije – solarne, vjetrene, hidro…