Mala robotska ruka koristi elektrificirane žice kao senzore i za pomoć pri hvatanju sićušnih predmeta Tehnologija
Nova tehnologija možda će jednog dana moći uhvatiti mikroskopske objekte kao što su ljudska jajašca.
Mekana, minijaturna robotska ruka s pet prstiju ne samo da je mogla sigurno držati osjetljivo puževo jaje široko samo 3 milimetra - teško ga je uhvatiti čak i pincetom - već je također primjenjivala toplinu kako bi pomogla inkubirati jaje tijekom tjedan dana, otkrila mehaničke signale koji su ukazivali da će se jaje izleći, i zatim pratila otkucaje srca novorođenog puža, otkriva nova studija.
Prsti nove ruke dugi su nešto više od četvrt inča i samo oko osam puta širi od prosječne ljudske kose. Istraživači su uređaju dali pet prstiju kako bi omogućili delikatnu kontrolu predmeta. "Mislili smo, 'To je razlika između ljudi i životinja i biljaka'", rekao je jedan od viših autora studije Seungyong Han, strojarski inženjer na Sveučilištu Ajou u Južnoj Koreji.
Mišići svakog prsta izrađeni su od takozvanog polimera za pamćenje oblika. Kada električna struja prolazi kroz srebrne nanožice ugrađene u svaki prst, žice se zagrijavaju, uzrokujući savijanje polimera i uvijanje prstiju. Kada zagrijavanje prestane, prsti se ponovno ispravljaju.
Mehanički senzori ugrađeni u ruku mogu detektirati vibracije i pritisak. U testovima, senzori su uspješno izmjerili krvni tlak svinje. Osim toga, srebrne nanožice ne mogu samo primijeniti toplinu, već i mjeriti temperaturu.
U eksperimentima, hvataljka je bila dovoljno jaka da otvori boce sa čvrstim poklopcima, ali dovoljno nježna da rukuje krhkim jajima lososa bez da ih razbije. Također bi mogao podizati i manipulirati predmetom od 30 grama koji je 1200 puta teži od vlastite težine uređaja od 25,4 miligrama više od tri minute. Testovi istraživača sugeriraju da bi u konačnici mogao nositi teret do 6400 puta veći od njegove težine, što je najveća nosivost viđena među mekim hvataljkama do danas.
Istraživači se nadaju da bi njihovi uređaji jednog dana mogli pomoći liječnicima da sigurno manipuliraju mekim živim tkivima do mikroskopskih razmjera čak i manjih od trenutno prikazanih. Na primjer, tijekom in vitro oplodnje, jajašca se ponekad fiksiraju na mjestu pomoću električnih polja, što može ozlijediti jajašca. "Ako se hvataljka može koristiti u takvim platformama koje mogu mehanički i snažno fiksirati stanice bez ozljeda, vjerujemo da može dati veliki doprinos ljudskom zdravlju", rekao je Han.
Znanstvenici su svoje nalaze detaljno iznijeli na internetu u časopisu Science Robotics.