Login |  Nova registracija
|

Potres donio velike gubitke i štete, ali i doveo do nezapamćene obnove Novosti

Zagreb i Banovina doživjeli su velike gubitke i štete od potresa koji su se dogodili prije četiri godine, ali su oni istodobno doveli do obnove javnih zgrada koje drugačije ne bi bile poduzete, jedna je od glavnih poruka Dana potresnoga inženjerstva održana u petak u Zagrebu.

Skup kojeg su organizirali Sveučilište u Zagrebu i Hrvatski centar za potresno inženjerstvo (HCPI) u povodu četvrte godišnjice zagrebačkoga potresa, bio je posvećen obnovi zgrada javne namjene oštećenih potresom.

Domaćin skupa, rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepana Lakušić, kazao je da je akademska zajednica godinama prije potresa radila na tom problemu i stekla korisna znanja koja je nakon nesreće prenijela na državnu razinu.

Istaknuo je inzistiranje akademske zajednice na ideji cjelovite obnove umjesto obnove povratka u stanje koje je prethodilo potresu, što je bitno povećalo kvalitetu i funkcionalnost obnovljenih objekata.

Jedan od javno najistaknutijih inženjera nakon potresa, Josip Atalić iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, kazao je da su to bila teška vremena, ali da ih se inženjeri sjećaju ponosom na svoj doprinos. Nakon smirivanja tla, Atalić je kazao, objavili su veliki broj publikacija koji pomaže u edukciji javnosti o problemima potresa i nastavili su raditi na stručnom praćenju i usavršavanju toga pitanja.

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić zahvalio je svima, osobito znanosti i struci, najviše Centru za potresno inženjerstvo, koji su u tim trenucima, dodatno otežanim pandemijom, učinili mnogo.

Bačić je rekao da je potres potaknuo Hrvatsku da napravi iskorak u organizaciji života, a hrvatska Vlada, po savjetima struke, zauzela se pred Europskom komisijom (EK) za model cjelovite obnove umjesto ranijeg pristupa povratka zgrada u stanje prije potresa.

Bačić: EK rekla da je Hrvatska izvrstan primjer u potresnoj obnovi i korištenju sredstava FS-a

U kratkom razdoblju na obnovi zgrada je učinjeno kao nikada prije u hrvatskoj povijesti, istaknuo je Bačić. Precizirao je da se radi o 1330 projekata obnove i financijskom iznosu od oko 3.3 milijarde eura.

A da smo ispit položili, najbolje govori činjenica da nam je Europska komisija rekla da je Hrvatska u potresnoj obnovi i korištenju sredstava Fonda solidarnosti izvrstan primjer načina utroška i brzine realizacije tih sredstava, dodao je.

Precizirao je i da je u prošloj godini utrošeno 77 posto sredstava. Ako to nije pokazatelj dobre obnove 2023, onda ja ne vidim koji bi drugi pokazatelj mogao biti, ustvrdio je i dodao da je pored zgrada javne namjene, obnovljeno 45.000 stambenih jedinica privatne imovine.

Javna nabava često je usporavala gradnju, rekao je, ali ukupno gledano može se reći da je Hrvatska kao država ispunili zadatak obnove od potresa i da nije dopustila da se zbog brzine gradnje ide na štetu kvalitete.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs istaknuo je da je nakon potresa tehnički unaprijeđena seizmološka struka te da je do izražaja došla i važnost protupotresne edukacije.

Kazao je da je do sada završeno 78 projekata cjelovite javnih zgrada u sektoru znanosti i obrazovanja te da ih je 64 u tijeku, što u visokoj fazi obnove, što u pripremi dokumentacije. Sve skupa je do sada obnovljeno 360 tisuća metara prostora u sustavu znanosti i obrazovanja, kazao je.

Zamjenik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet naveo je da Zagreb ima 207 projekata obnove zgrada javne namjene - škola, vrtića, domova zdravlja, zgrada kulture, zgrade gradske uprave, infrastrukturni objekata, cesta, mostova – od kojih je 177 završeno. Ostalo je još oko 30 najkompleksnijih zgrada, za koje očekuje da će biti gotove najkasnije do potkraj 2026. godine.

Do sada je Grad Zagreb za to iz Fonda solidarnosti povukao 190 milijuna eura, a još oko 50 osigurano je iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost.

Uvodna izlaganja su nastavljena stručnim predavanjima koja će potrajati do kasno poslijepodne.

Mario Uroš će govoriti o razini sigurnosti zgrada javne namjene oštećenih potresom,  Mario Todorić o projektantskim iskustvima u izradi projektno-tehničke dokumentacije cjelovite obnove zgrada javne namjene, Krešimir Tarnik, Dragan Kovač i Mario Todorić o pomoćnim konstrukcijama i skelama za osiguranje stabilnosti zgrada tijekom obnove, Mićo Ljubenko i Krunoslav Komesar o izazovima u provedbi javne nabave za radove na cjelovitoj obnovi zgrada javne i drugi. 

(Hina)

Za komentiranje trebate biti prijavljeni. Prijavite se ili se registrirajte kao novi član.

Molimo Vas da ne šaljete neprimjerene komentare.

Ovaj tekst još nije komentiran. Budi prvi.