Rezultati su bili jasni: oba su problema povezana s bržom stopom atrofije u hipokampusu – dijelu mozga koji upravlja pamćenjem, učenjem i emocijama. Ovo je značajan rezultat, ali nije prvi put da se takva poveznica pravi.

U ožujku je američka studija na više od 40.000 odraslih osoba uključenih u istraživački projekt UK Biobank otkrila da se čini da je loše oralno zdravlje ključni čimbenik rizika za moždani udar i demenciju.

U pregledu literature iz 2019. drugi je skup istraživača zaključio da "skupno, eksperimentalni nalazi pokazuju da se veza između oralnog zdravlja i kognicije ne može podcijeniti".

Ova sve veća količina istraživanja ima goleme implikacije kako za naše razumijevanje tijela, tako i za strategije preventivne intervencije u javnom zdravstvu.

Satoshi Yamaguchi, glavni autor japanske studije, osvrnuo se na svoja otkrića: "zadržavanje više zdravih zubi bez parodontne bolesti može pomoći u zaštiti zdravlja mozga... Redoviti posjeti stomatologu važni su za kontrolu napredovanja parodontne bolesti."

Drugim riječima, nije dovoljno samo održavati kompletan niz zubi da bismo ostali zdravi. Također moramo čuvati svoja usta od parodontnih bolesti, inače bi mozak mogao snositi cijenu.

Ovo nije puka akademska briga. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da teška parodontna bolest, koju karakteriziraju krvarenje/natečene desni i oštećenje potpornog tkiva zuba, pogađa oko 19 posto svjetske odrasle populacije.

U kontekstu, to znači da bi više od 1 milijarde ljudi moglo biti u opasnosti od ranog kognitivnog pada zbog stanja njihovih usta.

Što je još gore, čini se da je priroda odnosa između usta i mozga dvosmjerna, što znači da kognitivno opadanje također dovodi do lošijih oralnih zdravstvenih navika.

Doista, neurološki poremećaji poput Alzheimerove bolesti mogu otežati pravilnu njegu zuba. Osobe s kognitivnim oštećenjem mogu zaboraviti četkati zube ili se teško nositi s rutinskim odlascima zubaru. Rezultat može biti začarani krug u kojem kognitivni pad dovodi do pada stomatoloških standarda, što samo pogoršava stanje.

Kako bi spriječili ovaj efekt grudve snijega, kreatori politike i zdravstveni stručnjaci moraju intervenirati rano kako bi problem sasjekao u korijenu.

Naglašavanjem vrijednosti četkanja zuba, čišćenja zubnim koncem, posjeta stomatologu i odabirom zdrave prehrane gdje god je to moguće, mogu pomoći starijim osobama da zaštite svoja usta od naslaga i bakterija – i time smanje rizik od neurodegenerativnih bolesti.

Jednako tako, za one koji već pokazuju znakove demencije, obitelji i njegovatelji mogu pomoći pacijentima s demencijom da izgrade robusnu rutinu oralnog zdravlja posebno prilagođenu njima.

To može uključivati zakazane telefonske podsjetnike za četkanje i čišćenje zubnim koncem ili pružanje specijaliziranih zubarskih alata poput električnih četkica za zube – kojima se lakše rukuje. Neki stomatolozi čak nude kućne posjete pacijentima s demencijom koji sami ne mogu doći na preglede.

Poticanje pacijenata na usvajanje drugih preventivnih navika, kao što je korištenje žvakaćih guma bez šećera između obroka, također bi moglo imati utjecaja. Istraživanja pokazuju da redovito žvakanje SFG (uz pranje zuba) može pomoći u smanjenju rizika od karijesa. Također je lako ostaviti paketiće žvakaćih guma naočigled pacijenata, negirajući potrebu za stalnim podsjetnicima da počnu žvakati.

Ove vrste malih, dosljednih promjena načina života mogu napraviti veliku razliku tijekom vremena, a znatno ih je lakše održavati od rjeđih i intruzivnijih stomatoloških intervencija.

Činjenica je da, s obzirom na značajan utjecaj lošeg oralnog zdravlja na šire tijelo (uključujući mozak), jednostavno ne možemo priuštiti da brigu o zubima nastavimo tretirati kao brigu drugog reda. Preventivne mjere ključni su dio održavanja dugotrajnog integriteta zuba i desni, a dementne pacijente treba podržati da to čine kad god je to moguće.

Naravno, borba protiv stanja poput Alzheimerove bolesti ne može se svesti samo na oralno zdravlje. Mnogi čimbenici pridonose nastanku demencije i bilo bi pogrešno precijeniti utjecaj usta na taj proces.

Unatoč tome, dokazi su jasni da intervencije u oralnom zdravlju mogu pomoći u borbi protiv kognitivnog pada, a kliničari imaju ključnu ulogu u širenju ove poruke.

Dr. Ben Atkins BDS bivši je predsjednik Zaklade za oralno zdravlje i doktor dentalne medicine opće prakse. Također je dugogodišnji povjerenik dobrotvorne organizacije i vlasnik je grupe stomatoloških ordinacija u sjeverozapadnoj Engleskoj.

Izvor: https://www.sciencealert.com/expert-reveals-a-surprising-link-between-oral-health-and-your-brain