Login |  Nova registracija
|
Studija

U dijelovima Sredozemlja tlo brzo propada i pretvara se u pustinju Prirodne znanosti

U nekim dijelovima Sredozemlja tlo brzo propada, a zemlja se pretvara u pustinju brže nego bilo gdje drugdje u Europskoj uniji, pokazala je nova analiza. Stručnjaci upozoravaju da je kombinacija neodrživih načina tretiranja zemljišta i klimatskih promjena iscrpila ograničene resurse do kritične točke.

 

Nedavna publikacija Europske komisije o zdravlju zemljišta pokazala je da do 70 posto tla u zemljama EU-a gubi sposobnost pružanja ključnih ekoloških funkcija, piše portal ScienceAlert.

Plitka tla Sredozemlja posebno su osjetljiva na prodor morske vode, eroziju, sušu i požare. Zapravo, u ovoj je regiji već uočena najviša stopa erozije u EU-u te istodobno najniža razina organske tvari u tlu.

U međuvremenu, gusta naseljenost u ovoj regiji rezultirala je izgradnjom novih velikih betonskih i asfaltnih ulica i onečišćenjem tla teškim metalima i pesticidima.

Kada je tlo zdravo, ono pohranjuje i odvodi vodu. Na njemu se uzgaja 95 posto hrane koju konzumiraju ljudi, a kada se dogodi degradacija tla, temeljni životni procesi koji se u njemu odvijaju ne mogu ispravno funkcionirati.

Degradacija tla je pogoršanje nekih ili svih svojstava tla čime ono postaje manje pogodno ili je skroz neupotrebljivo za proizvodnju hrane.

Degradacija se javlja i kao posljedica pogoršanja fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstava tla, a rezultira zbijanjem, salinizacijom, acidifikacijom, onečišćenjem tla, gubitkom tla zbog erozije, gubitkom organske tvari tla, smanjenom biološkom raznolikošću ili dezertifikacijom. 

Sredozemlje je oduvijek cijenjeno područje zbog svojih rajčica, grožđa i maslina, no takvu je dragocjenu zdravu hranu i način njezine proizvodnje sve teže podržati.

Unatoč tomu provedeno je vrlo malo istraživanja o faktorima koji potencijalno pridonose degradaciji tla u sredozemnoj regiji.

Mnoge ranije provedene studije fokusirane su na degradaciju tla uslijed erozije, a samo su neke razmatrale i učinke biološke degradacije.

Poznato je da mravi i gliste pomažu u regulaciji hranjivih tvari pod zemljom, a njihovo djelovanje podupire sam integritet tla.

Jesu li se ove prizemne zajednice promijenile zbog ljudskog djelovanja? I kako to utječe na njihovo okruženje?

Na to pitanje autori istraživanja nemaju odgovore te tvrde da im ponestaje vremena da ih pronađu.

Suše su u Sredozemlju sve češća pojava još od 1950-ih i već su prisilile neke poljoprivrednike da napuste svoju zemlju, riskirajući dezertifikaciju, a ona može povećati mogućnost češćih šumskih požara.

"Promjene u poljoprivrednim sustavima, zajedno s ostalim promjenama u korištenju zemljišta, rezultiraju kritičnim razinama gubitka staništa", ističu autori.

Ova su saznanja posebno zabrinjavajuća jer mediteransku regiju karakterizira izvanredna biološka raznolikost s velikim brojem endemskih vrsta.

U ovoj studiji, prvoj koja je proučila i sažela podatke o stanju tla u europskome dijelu Sredozemlja, ističe se da još uvijek ne postoji posebno zakonodavstvo EU-a koje štiti ruralna tla od urbanizacije.

Problemom zaslanjivanja tla ne bave se ni posebne politike EU-a, unatoč tomu što je studijom utvrđeno da ono predstavlja veliku prijetnju tlu.

"Uočili smo opći nedostatak redovitih sustavnih procjena mediteranskog tla i formalnih ovlasti koje bi omogućile prikupljanje i sintezu dostupnih informacija", kažu autori studije objavljene u stručnome časopisu Science of the Total Environment.

 

 

(Hina)

Za komentiranje trebate biti prijavljeni. Prijavite se ili se registrirajte kao novi član.

Molimo Vas da ne šaljete neprimjerene komentare.

Ovaj tekst još nije komentiran. Budi prvi.