Razumijevanje tih središnjih točaka postaje još teže za složene sustave na globalnoj razini. Međutim, prediktivno modeliranje jedina je stvar koja nas može donekle približiti utvrđivanju tih važnih čimbenika prije nego što nas prođu.

U tu svrhu, istraživačica ekološke politike Frances Moore sa Sveučilišta Kalifornija, Davis i kolege diljem SAD-a koristili su se računalnim simulacijama za predviđanje i analizu 100.000 budućnosti klimatskih promjena.

Pokretanjem scenarija iznova i iznova, dok prilagođavamo različite čimbenike poput dana klimatskog mrmota, možemo početi shvaćati potencijalne okosnice oko kojih se vrte naše zajedničke sudbine.

Budući da su globalne obveze još uvijek daleko od ispunjenja Pariškog sporazuma, a planirane emisije ugljičnog dioksida brzo će prodrijeti kroz naš preostali proračun za ugljik, pronalaženje ovih točaka fokusa sada je važnije nego ikada.

Većina klimatskih modela do danas bila je usredotočena na tehničke aspekte problema – samu klimu ili tehnologije za ublažavanje. Prethodna istraživanja su pokazala da imamo tehničke mogućnosti da napravimo promjene koje su nam potrebne i da su one ekonomski moguće.

No uvijek iznova bivaju osujećeni drugim čimbenicima koje je modeliranje do sada uglavnom zanemarivalo – ljudskim društvenim i političkim sustavima – unatoč činjenici da ono što mi ljudi odlučimo učiniti sa svojim emisijama preplavljuje sve druge klimatske varijable svojim veličinama.

Moore i tim pretraživali su mnoge različite discipline kako bi uključili društvene, ekonomske i političke čimbenike koji će utjecati na naše stope emisije, kako bi ih unijeli u svoje računalne simulacije razina zagrijavanja do 2100. godine.

"Pokušavamo razumjeti što je to s ovim temeljnim društveno-političko-tehničkim sustavima koji određuju emisije",kaže Moore.

Dodali su ograničenja svojim varijablama koristeći povijesne podatke i identificirali nekoliko društvenih čimbenika – uključujući način na koji javnost gleda na klimatske promjene – kao ključne za određivanje skupine scenarija koji će se najvjerojatnije odigrati.

"Postoji hipoteza da bi ovaj pojavni signal klimatskih promjena u svakodnevnom iskustvu ljudi o vremenu mogao dovesti do široko rasprostranjenog priznanja postojanja globalnog zatopljenja i moguće, šire, potpore politici ublažavanja", objašnjavaju istraživači u svom radu.

"Tendencija prema društvenom konformizmu može dovesti do dinamike tipa prijelomne točke u kojoj sustav iznenada prelazi iz prethodno stabilnog stanja s obzirom na dovoljnu kritičnu masu zagovornika alternativne norme."

Zbog toga su faktori poput percepcije našeg društva i dalje tako važni. Moore i kolege također su razmatrali kako kognitivne predrasude poput efekta pomicanja osnovne linije mogu utjecati na društvene čimbenike.

Moore je prethodno vodio studiju o ovoj pristranosti, koja je otkrila da su ljudi skloni uspoređivati trenutne vremenske anomalije s onim čega se sjećaju u posljednjih osam godina, a ne s povijesnim vremenskim prilikama, tako da kako vrijeme prolazi, i ova usporedna baza se mijenja.

Hoće li to doći u obzir ili ne jedna je od mnogih stvari koje će utjecati na to na kojem ćemo se budućem putu naći.

Zatim, naravno, društveni čimbenici također su usko povezani s troškovima i učinkovitošću tehnologija za ublažavanje i brzinom reakcije političkih institucija.

"Gotovo svi naši identificirani klasteri imaju razlikovne parametre iz više od jedne [discipline], što implicira da je interakcija između ovih podsustava ključna u pokretanju varijance u potencijalnim... putovima emisija", piše tim.

Dobra je vijest da model ukazuje na veliku vjerojatnost ubrzanja smanjenja emisija nakon što se sve uračuna. Preko 90 posto njihovih simulacija pokazalo je da smo barem na dobrom putu da smanjimo uobičajeni scenarij od 3,9°C zagrijavanja do najmanje 0,5°C, čak i kad se uzmu u obzir viši krajevi raspona nesigurnosti.

U ovim najgorim mogućim scenarijima, tim primjećuje: "Stanovništvo je vrlo fragmentirano političkim mišljenjem, sprječavajući širenje podrške klimatskoj politici. Neodgovarajuće političke institucije koje su pristrane prema statusu quo odgađaju klimatsku politiku do nakon 2080. godine".

Simulacije sugeriraju da je sada vrlo malo vjerojatno da možemo ostati ispod 1,5°C, čak i pod 'agresivnim akcijskim scenarijem', baš kao što su druge studije već upozorile.

To nije iznenađujuće, objašnjavaju Moore i tim, budući da 1,5°C sada zahtijeva široku upotrebu tehnologija negativnih emisija koje nisu bile uključene u model, jer takve tehnologije još uopće ne postoje u potrebnoj mjeri i učinkovitosti. To ne mora značiti da možda neće biti korisnije u budućnosti.

Štoviše, nedovoljno regija prihvaća vrlo realnu mogućnost da bi priroda mogla učiniti barem dio smanjenja ugljika umjesto nas putem masovnog ponovnog divljanja.

Međutim, budući scenariji pokazuju da još uvijek imamo pristojne šanse za zadržavanje emisija ispod 2°C. U 30 posto scenarija budućnost se odvija ovako:

"Brzo širenje potpore klimatskoj politici dovodi do brzog povećanja političkih ambicija tijekom 2020-ih. Učinkovite tehnologije za smanjenje emisija i brzo širenje diljem svijeta smanjuju globalne emisije na nulu do 2060."

Još uvijek postoje mnoge nepoznanice koje modeli ne uzimaju u obzir, priznaje tim, ali njihov nam rad daje pregled kako se postojeći klimatski modeli povezuju s ljudskim svijetom u koji su ugrađeni – na individualnoj, nacionalnoj i globalnoj razini.

Istraživači zaključuju da su naši društveni stavovi, poboljšanja i smanjenja troškova tehnologija, te osjetljivost naših političkih sustava najjači pokretači budućih emisija i mogu pružiti najbolje ciljeve za potencijalne pozitivne prekretnice.

"Razumijevanje načina na koji društva reagiraju na promjenu okoliša i kako politika proizlazi iz društvenih i političkih sustava ključno je pitanje u znanosti o održivosti", kaže Moore. "Ovo vidim kao poticanje tog istraživanja, a također i kao korisno za prilagodbu klimi i planiranje utjecaja."

Ovo je nešto najbliže što ćemo ikada imati unatrag. Dakle, pitanje je hoćemo li to iskoristiti? Jer, usprkos svim našim čudesnim tehnološkim napretcima, još uvijek se ne možemo vratiti u prošlost da ovo popravimo ako pogriješimo.

Izvor: https://www.sciencealert.com/simulations-predict-100-000-climate-futures-identifying-key-factors-our-fates-revolve-around