Najpoznatijim stakleničkim plinom smatra se ugljični dioksid (CO2), a koji nastaje kao posljedica izgaranja fosilnih goriva. Prema mišljenju znanstvenika stoji kako povećana koncentracija tih plinova uzrokuje povećanu apsorpciju topline u atmosferi, što rezultira promjenama temperature zraka, količine oborina i ostalih klimatoloških elemenata.

Staklenički plinovi poznati su još po tome da upijaju velik dio zračenja zbog čega dolazi do zagrijavanja u atmosferi, a kao rezultat nastaje učinak staklenika.

Što se tiče sječe šuma pokazalo se da upravo te radnje uzrokuju povećanje količine ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferi. Ljudi svojim aktivnostima ispuštaju i druge stakleničke plinove, kao što su metan (CH4) i didušik oksid (N2O).

Staklenički plinovi nastali ljudskim aktivnostima utječu na cijeli sustav dovodeći do dodatnog globalnog zagrijavanja. U proteklih 100 godina globalna temperatura je porasla u prosjeku 0.4 – 0.8 °C.

Koncentracija stakleničkih plinova u neprekidnom je porastu i to pomalo zabrinjava. Cijeli trend započeo je nakon industrijske revolucije, kada je došlo do veće uporabe fosilnih goriva, koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi stalno raste.

• izgaranje fosilnih goriva,
• industrijski procesi,
• odlaganje otpada,
• sječa šuma,
• poljoprivredna proizvodnja i
• stočarstvo

• korištenje obnovljivih izvora energije
• povećanje energetske učinkovitosti
• energetsko korištenje otpada
• promjena tehnologija u industriji
• razvrstavanje otpada
• izolacija zgrada
• korištenje javnog prijevoza
• korištenje automobila koji troše manje goriva
• pošumljavanje