Na 22. Lošinjskim danima bioetike sudjelovat će stotinjak znanstvenika i znanstvenica te studenata i studentica iz Hrvatske, Belgije, Bosne i Hercegovine, Kanade, Slovenije i Srbije, a program će se odvijati kroz međunarodni simpozij "Integrativna bioetika i nova epoha", studentsku bioetičku radionicu "Egzistencija, nesigurnost i nasilje" i okrugli stol "Budućnost turizma: održivi turizam i znanstveni turizam".

Također, održat će se i popratna događanja: izložba pejzažnih astrofotografija Branka Nađa "Hrvatska pod zvijezdama", predstavljanje recentnih bioetičkih izdanja i glazbena slušaonica, odnosno glazbena večer "Bioethics and Chill – Music Edition", posvećena albumu "Act III: Life and Death" skupine The Dear Hunter.

Prva plenarna sesija, na hrvatskom jeziku, posvećena je možda najvećem svjetskom filozofu svih vremena – Immanuelu Kantu (1724.–1804.), u povodu 300. godišnjice njegova rođenja i 220. godišnjice njegove smrti.

Igor Eterović i Franjo Mijatović s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci govorit će o Kantovu shvaćanju autonomije i tjelesnosti, što je za medicinsku etiku i bioetiku izuzetno važno, ali u glavnoj struji rasprava prilično zanemareno, dok će Hrvoje Jurić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održati izlaganje o važnosti Kantova poimanja kritike u dobu multidimenzionalne krize u kojoj se nalazimo, a na osobit smo je način mogli prepoznati u vrijeme pandemije koronavirusa.

Druga plenarna sesija "Integrativna bioetika i povijest" održat će se na engleskom jeziku, koja pitanja života i manipulacija životom u suvremenoj tehnoznanstvenoj civilizaciji sagledava u povijesnoj perspektivi.

U sklopu sesije izlaganja će održati Michael George sa Sveučilišta svetoga Tome u kanadskom Frederictonu ("Integrativna bioetika, povijesna svijest i dobro poretka: neka metodološka razmišljanja"), Jakov Erdeljac s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu ("Čovjek kao parazit – bioetičke perspektive u Gehlenovoj filozofiji povijesti") te filozof Nikola Samardžić i liječnica Nevena Divac sa Sveučilišta u Beogradu ("Eugenička stranputica u povijesti ljudskog biološkog poboljšanja: slučajevi zloupotrebe u kliničkim istraživanjima").

U organizaciji Hrvatskog filozofskog društva, Hrvatskog bioetičkog društva i Grada Malog Lošinja na dosadašnjoj 21 manifestaciji sudjelovalo je više od tisuću znanstvenika i znanstvenica te studenata i studentica različitih profila iz trideset i sedam zemalja Europe, Azije, Sjeverne i Južne Amerike te Oceanije.

Lošinjski dani bioetike odigrali su ključnu ulogu u razvoju bioetike u Hrvatskoj i Jugoistočnoj Europi, te umrežavanju hrvatskih i jugoistočnoeuropskih bioetičara i bioetičarki s kolegama i kolegicama iz drugih dijelova Europe i svijeta, a uvelike su doprinijeli i nastanku inovativnog koncepta integrativne bioetike koji je već etabliran u svjetskoj bioetičkoj raspravi, ističe se u priopćenju.

Tome doprinosi i sinergija Lošinjskih dana bioetike s drugim godišnjim skupovima koji su vođeni idejom integrativne bioetike, a to su: Riječki dani bioetike u Rijeci, Osječki dani bioetike u Osijeku, Dani kulturne animaliSTike u Splitu, Bioetika i aporije psihe u Zagrebu, Etika, bioetika i sport u Zagrebu i Varaždinu, Karlovački bioetički susreti u Karlovcu te Ljetna škola "Bioetika u kontekstu" u Njemačkoj i zemljama Jugoistočne Europe, uključujući Hrvatsku.

(Hina)