Sve više se tehnike usredotočene svjesnosti primjenjuju u tretmanu psihičkih poteškoća i poremećaja. U posljednjih tridesetak godina dogodio se u svijetu značajan porast psiholoških tretmana koji koriste meditativne tehnike, i to osobito u formi usredotočene svjesnosti. Iako postoje i neke neodređenosti u definiranju pojma, većinom su psiholozi usaglašeni da usredotočena svjesnost predstavlja svjesnost koja izranja kroz namjerno obraćanje pažnje u sadašnji trenutak, bez procjenjivanja. Sve više kliničkih psihologa navodi kako koristi pristup usredotočene svjesnosti u svom neposrednom radu, te je on danas postao i jedan od najčešće korištenih pristupa. Usredotočena svjesnost inkorporirana je i u dobro empirijski utvrđene psihoterapijske programe. Brojni autori su na temelju preglednih studija zaključili kako ovi tretmani mogu biti učinkoviti za širok raspon psiholoških poremećaja i tjelesnih oboljenja.

Haynes i Feldman naglasili su da se usredotočena svjesnost može vidjeti i kao strategija koja je suprotna strategiji izbjegavanja emocija s jedne strane, te strategiji emocionalne preuključenosti s druge strane. Usredotočena prisutnost također se može promatrati i kao strategija razvoja osobne mudrosti.

Brown, Ryan i Creswell upozoravaju kako su definicije usredotočene svjesnosti uobičajeno selektivno interpretirane ovisno o tome tko istražuje to područje i kako se usredotočena svjesnost pri tome primjenjuje. Neki usredotočenu svjesnost smatraju mentalnim stanjem, dok je drugi promatraju kao skup vještina i tehnika. Razlika se može napraviti između stanja i osobine usredotočene svjesnosti. David S. Black naglašava kako je pojam "mindfulness" izvorno povezan s ezoterijskim vjerovanjima i religijom, te je u tom smislu bio "kapacitet koji su mogli postići samo određeni pojedinci", no znanstveni istraživači preveli su taj pojam u znanstveno mjerljive termine, koji osiguravaju valjanu operacionalnu definiciju usredotočene svjesnosti. Po Bishopu i suradnicima, usredotočena svjesnost kao stanje je "vrsta neobjašnjavajuće, neprosuđujuće, na sadašnji trenutak usmjerene svjesnosti u kojoj je svaka misao, osjećaj ili osjet koji se pojavljuju u polju naše pažnje prepoznat i prihvaćen takav kakav je".

Programi zasnovani primjeni usredotočene svjesnosti u redukciji stresa - Mindfulness-based stress reduction, MBSR - i slični modeli široko su prihvaćeni i primjenjuju se u školama, zatvorima, bolnicama, različitim društvenim i drugim centrima.  

Usredotočena sjesnost stekla je rastuću popularnost kao praksa i u svakodnevnom životu, nevezano za svoje budističke korijene i primjenu u kliničkoj psihologiji. Može se promatrati i kao način života, te se prakticirati izvan formaliziranih uvjeta, te se u tom smislu susrećemo sa izrazom "mindful living" - življenje usredotočene svjesnosti.

Usredotočena svjesnost kao terapija

Usredotočenu svjesnost u suvremenu psihologiju prvi uvodi Jon Kabat-Zinn kao oblik kliničke intervencije u svom programskom paketu za tretiranje pacijenata s kroničnom boli, Programu smanjenja stresa temeljenu na usmjerenoj svjesnosti (Mindfulness-based stress reduction; MBSR, Kabat-Zinn, 1982, 1990). Uvođenjem u zapadnjački terapijski kontekst usredotočena svjesnost se sve više sekularizira, udaljava od budističkih korijenja i njeno se značenje širi. Ohrabrujući rezultati prvih istraživanja potiču kliničke psihologe, te se događa dramatičan porast psiholoških terapijskih intervencija koje koriste usredotočenu svjesnosti u tretmanu različitih medicinskih i psiholoških smetnji. Raste i broj stručnih znanstvenih radova s tom tematikom, tako je u 2012. godini objavljeno oko 500 znanstvenih radova o usredotočenoj svjesnosti, što je više nego što je objavljeno u periodu od 1980.-2000. godine.

Istraživanja o neuralnim perspektivama načina na koji usredotočena svjesnost djeluje pokazuju njezine efekte na području reguliranja pažnje, tjelesne svjesnosti i emocionalne regulacije. Znanstvene studije koje su istraživale aspekte kao što su osjećaj odgovornosti, autentičnost, suosjećanje, samoprihvaćanje i karakter, pokazale su da meditacija usredotočene svjesnosti doprinosi koherentnijem i zdravijem doživljavanju selfa i identiteta. Neuroimaging tehnike ukazuju da su prakse usredotočene svjesnosti, kao što je mindfulness meditacija, povezane s promjenama u određenim dijelovima mozga - prednjem cingularnom korteksu, insuli, tempo-parijentalnom spojnicom, fronto-limbičkom mrežom te zadanim načinom funkcioniranja neuralnih mrežnih struktura. Ovi nalazi o ostvarenoj neuroplastičnosti mogu biti korisni u promatranju promjena do kojih dolazi kao rezultat primjene meditacije usredotočene svjesnosti, te na takav način ostvariti i ulogu u tretmanu psihičkih poremećaja. (Karunamuni, 2015)

Psihološke intervencije ovog tipa nose značajan potencijal za unapređivanje terapijskih tretmana danas široko prisutnih anskioznih poteškoća i poremećaja. Istraživanja su potvrdila kako njegovanje stava prihvaćanja i veće usmjerenosti na trenutno iskustvo može pomoći smanjivanju mišljenja i doživljavanja karakterističnog za različite anksiozne poremećaje, jer su usmjerene na slične procese u njihovoj podlozi: poticanje neposredne neprocjenjujuće svjesnosti i stava pristupanja iskustvu omogućava uklanjanje uobičajenog negativnog mišljenja i smanjenje potrebe za izbjegavanjem, potiskivanjem te kontrolom misli, osjećaja i tjelesnih senzacija karakterističnima za anksiozne poremećaje (Hofmann i suradnici, 2010). Također, istraživanja su potvrdila učinkovitost primjene mindfulness tretmana u terapiji depresivnih stanja, uz smanjenje ponovnog javljanja depresivnosti (Ma i Teasdale, 2004, Hofmann i suradnici, 2010).

Prakticiranje usredotočene svjesnosti i pozitivni učinci

Mindfulness meditacija prakticira se sjedeći zatvorenih očiju, prekriženih nogu na jastuku, ili na stolici, s izravnanim leđima. Pažnja se usmjerava na kretanje abdomena dok se udiše i izdiše, ili na svjesnost daha dok ulazi i izlazi kroz nosnice. Kada se pojavljuju misli, pažnja se preusmjerava i fokusira natrag na disanje. Zamjećuje se kako um luta, ali bez djelovanja i ne prosuđujući. Vježbanje se započinje kratkim periodima, 10-ak minuta dnevno. Ako se meditacija usredotočene svjesnosti prakticira redovno, postaje sve lakše održavati fokus pažnje na disanju. Svjesnost disanja može se proširiti i na svjesnost misli, osjećaja i djelovanja. Razvoj teoretskog razumijevanja iz trenutka u trenutak manifestirajućeg subjektivnog svjesnog iskustva može potencijalno voditi mindfulness praksu.

Popularna vježba, koju je osmislio Kabat-Zinn u MBSR programu, je doživljavanje osjeta i jedenje grožđice u stanju usredotočene svjesnosti.

Tretmani usredotočene svjesnosti mogu povećati toleranciju uznemirenosti, prekidati navike i obrasce izbjegavanja, promovirati uspješnu samoregulaciju i zdravo um-tijelo funkcioniranje. Stabilna i neevaluativna pažnja, koja se uvježbava nasuprot dotadašnjoj automatski vođenoj emocionalnoj reaktivnosti, doprinosi smanjenju zabrinutih misli i umiruje do tada pretjerano aktivan simpatički živčani sustav s posljedičnim zdravijim kardio, neuroendokrinim, metaboličkim i drugim procesima. Svjesno i namjerno uključivanje viših mentalnih funkcija - svjesnosti, metakognicije, kognitivnog procesiranja, prihvaćanja, suosjećanja i drugih - doprinosi smanjivanju pretjerane pobuđenosti živčanog sustava i učinkovitijoj samoregulaciji kroz različite psihološke i biološke putove.

Neuroznanstvene studije su utvrdile brojne pozitivne učinke primjene usredotočene svjesnosti:

• pozitivne promjene u područjima mozga povezanima s donošenjem odluka, pozornošću i empatijom  kod ljudi koji redovito prakticiraju usredotočenu svjesnost

• mindfulness meditacija povećava područja mozga povezana s regulacijom emocija te da poboljšava pozornost, koncentraciju, učinkovitost u poslu, produktivnost i zadovoljstvo životom

• redovito prakticiranje usredotočene svjesnosti poboljšava cirkulaciju, snižava krvni tlak i štiti ljude od rizika za razvoj povišenog krvnog tlaka, smanjuje ozbiljnost simptoma, kao i rizik za kardiovaskularne bolesti te rizik umiranja od njih

 

Video info:

Mindfulness with Jon Kabat-Zinn - YouTube

Jon Kabat-Zinn Video Series - Mindful.org

Mindfulness meditation for Beginners

Mindfulness and mindfulness meditation