Novi podaci pomažu istraživaÄima demistificirati 'potrese smrzavanjem' Prirodne znanosti
IstraživaÄi u Finskoj koristili su podatke o okolišu kako bi prouÄili potencijalno destruktivno podrhtavanje uzrokovano ledom.
Dana 6. sijeÄnja 2016. stanovnici predgraÄ‘a Oulua u Finskoj Äuli su glasan prasak nakon kojeg su odmah uslijedila podrhtavanja tla i velike pukotine na obližnjoj cesti i zgradi. IstraživaÄka postaja udaljena 14 kilometara zabilježila je seizmiÄki dogaÄ‘aj, nazvan "mrzli potres" ili "potres mraza" (eng. frost quake).
Ti potencijalno destruktivni dogaÄ‘aji mogu razbiti smrznuto tlo i, kao što se dogodilo u Finskoj, stvoriti dodatnu štetu. Sada znanstvenici imaju nove spoznaje koje rasvjetljavaju zašto se ti potresi dogaÄ‘aju i kada i gdje bi se mogli dogoditi.
Geoznanstvenik Jarkko Okkonen i njegovi kolege prikupili su podatke o tlu, vodi i temperaturi iz središnje Finske izmeÄ‘u 2011. i 2015. u sklopu dugoroÄne studije o okolišu. Te su podatke primijenili na novu studiju potresa mraza, objavljenu u rujnu u Äasopisu Journal of Geophysical Research: Earth Surface.
IstraživaÄi misle da su potresi mraza priliÄno Äesti u borealnim regijama širom svijeta. MeÄ‘utim, budući da se potresi mraza Äesto dogaÄ‘aju u rijetko naseljenim podruÄjima, mnogo toga nije bilo poznato o njihovom specifiÄnom podrijetlu. U novoj studiji "zapravo smo uspjeli prikupiti podatke o potresu mraza i koristiti te podatke kako bismo utvrdili koji je uzrok", rekla je koautorica studije Roseanna Neupauer, hidrogeologinja sa
SveuÄilišta Colorado Boulder.
Znanstvenici su koristili podatke o okolišu koji su prethodili dogaÄ‘aju u Finskoj 2016. kako bi modelirali uvjete okoliša koji su doveli do potresa mraza. Otkrili su da se potresi mraza najvjerojatnije javljaju kada je tlo zasićeno vodom i blizu smrzavanja.
"Ako temperatura zraka tada naglo padne, voda se brzo smrzava", rekao je Neupauer. "Kada se voda smrzne, ona se širi, a ako stres koji vrši led koji se brzo širi na tlu premašuje Ävrstoću tla, dobivate potres mraza."
IstraživaÄi su primijetili da debeli sloj snijega može smanjiti mogućnost potresa mraza pružajući toplinsku izolaciju koja bi zadržala vodu i led unutar snijega na stabilnijim, iako hladnim temperaturama. Nasuprot tome, na dan potresa mraza u Ouluu, samo je tanki sloj snijega prekrio tlo.
Okkonen sada želi provesti eksperimente kako bi vidio koje bi vrste tla mogle biti sklonije potresima mraza. Neupauer je istaknuo kako će, budući da se oÄekuje da će klimatske promjene dovesti do ekstremnijih promjena temperature, "možda postati vjerojatnije da ćemo vidjeti više potresa mraza