Programski simbol je nedjeljiva cjelina koju računalo, odnosno tumač, "razumije" i prevodi u rad stroja. Niz simbola, složeni po pravilima programskog jezika, čine jezične izraze (rečenice) tog programskog jezika koji se zatim zapisuju na podatkovni medij i predaje računalu koje na svaki otkucaj sata čita i tumači jedan simbol programa zapisanog na podatkovnom mediju.

Da bi se jezik smatrao programskim jezikom mora ispunjavati uvjet poznat u svijetu matematike i računarske znanosti kao Turing potpunost, što jamči da dani programski jezik može opisati svaki računalni postupak (program/algoritam).

Osnovna podjela je na niže (strojne jezike) i više (orijentirane ljudima).

Viši jezici pak mogu biti:

• sekvencijalni
• proceduralni (Pascal, C)
• funkcijski (Lisp, Erlang, ML)
• objektno orijentirani (Java, C++)

Programske paradigme

U užem smislu paradigma programskog jezika podrazumijeva konceptualizaciju opisa programa, odnosno sintakse, i izvođenja programa, odnosno semantike. Razvoj programskih jezika i cijelokupne kulture računarske znanosti, urodilo je sa više stotina jezika. Svaki od tih jezika je osmišljen i prilagođen za određenu svrhu, bilo to intuitivnije i tečnije izražavanje programerske ideje ili pak optimalno izvođenje napisanog programa.

Važno je istaknuti jednu činjenicu, od najednostavnijeg programskog jezika niske razine apstrakcije do najkomplesnijih modernih jezika visoke razine apstrakcije, njihova izražajnost je u potpunosti jednaka. Temelje dane tvrdnje 1936. godine postavio je britanski matematičar i otac računarske znanosti, Alan Turing, u revolucionarnom konceptu univerzalnog Turingovog stroja i Turingove potpunosti. Svojstvo univerzalnosti stroja ukratko znači da može izvoditi svaki matematički račun, algoritam odnosno program.

Dvije dijametralno suprotne paradigme se smatraju krajnjim točkama na pravcu programskih paradigmi, imperativna i funkcijska. Središnji koncept imperativne programske paradigme jest instrukcija ili naredba. Stroj tumači svaku instrukciju u programu na način da mijenja globalno stanje stroja. Suprotno tome, u funkcijskoj paradigmi, temeljni gradivni blok programa jest funkcija. S obzirom da se misli na matematičku funkciju, dijeljeno stanje ne postoji, ali se može simulirat. Tumačenje funkcijskog programa se svodi na zamjenu svake pojave primjene funkcije s njenom definicijom.

Povijest programskih jezika

Sve je počelo sa strojnim jezicima (asemblerima), koji su se brzo izvršavali, ali sporo pisali, te se danas samo kritični dijelovi operativnih sustava pišu na taj način.

• 1954. pojavio se Fortran, razvio ga je John Backus u IBM-u.
• Iza Fortrana prvi se pojavio Algol, u kasnim 1950-im.
• bili su to jezici nezgrapne sintakse, zato su došli Cobol 1960. i Basic 1964. godine sa svojom sintaksom koja sliči na engleski jezik.
• dolazi vrijeme za razvoj "pravih" programskih jezika: Pascal Niklausa Wirtha i C Kena Thompsona i Dennisa Ritchie-a.
• 1974. za potrebe vojske SADa razvijena je Ada.
• OOP kuca na vrata: 1980. tu je Smalltalk-80, a 1985. pojavila se prva implementacija C++ koji je zamislio Bjarne Stroustrup.
• 1987. Larry Wall je stvorio Perl.
• 1990. Guido van Rossum je izbacio konkurenciju Perlu, Python.
• 1994. pojavio se PHP Rasmusa Lerdorfa, koji je prvenstveno namijenjen kreiranju web aplikacija, (nešto poput JSPa i ASP-a za Javu i VisualBasic, respektivno).
• 1996. pojavila se Java tvrtke Sun Microsystems.
• krajem 1999. godine pojavio se D, koji je zanimljiva mješavina programskih jezika C, C++ i Jave.

Fortran (ili FORTRAN) ime je za proceduralni, imperativni programski jezik koji je bio razvijen tijekom 50-ih godina dvadesetog stoljeća, i koristi se većinom u znanstvene svrhe. Ime FORTRAN dobiveno je od skraćivanjem engleske složenice Formula Translation.

Povijest razvoja i inačice

Povijest razvoja

Prvi FORTRAN jezični prevoditelj (ili kompilator) razvila je tvrtka IBM za računalo IBM 704 između 1954. i 1957. godine. Razvojnu grupu predvodio je John W. Backus. Kao jezični prevoditelj FORTRAN je nastao u povojima računarstva tj. kada su osnovna svojstva računala bile veoma skromne (mala glavna memorija, spora centralna jedinica) tako da je razvojni tim imao skučeni prostor za razvoj i implementaciju.

Predvoditelj razvojne grupe John W. Backus je također bio i jedan od glavnih inženjera i dizajnera računala IBM 704, računala na kojem je razvijena prva inačica FORTRANA. Uz Backusa u razvojnoj grupi su sudjelovali su sljedeći programeri :

• Sheldon F. Best
• Harlan Herrick
• Peter Sheridan
• Roy Nutt
• Robert Nelson
• Irving Ziller
• Richard Goldberg
• Lois Haibt
• David Sayre

Razvojni tim FORTRANA nije razvio princip programa-prevoditelja te prevođenje složenog programskog jezika u objektni kod, ali oni su prva grupa koja je razvila uspješan složeni programski jezik.

Programski primjer

! This program calculates the area of a tank, 
! excluding the bottom. 
! The variables are assigned as follows: 
! 
! R = RADIUS 
! H = HEIGHT 
! PI = 3.14159 
! A = AREA 
! 
! They are declared with the REAL statement below. 
                                                                        
      REAL R, H, PI, A 
                                                                        
                                                                        
! The OPEN command associates the data file, "PANDAT.DAT", 
! in folder "DATA" with logical device 5. If there is an 
! error, statement 900 is executed. 
                                                                        
      OPEN (5, FILE = 'C:DATAPANDAT.DAT', ACCESS = 'SEQUENTIAL',      &
      STATUS = 'OLD', ERR = 900)                                        
                                                                        
                                                                        
! This following section accumulates the sum of 
! the input variables. 
! The first command reads the data record and 
! stores it in memory. 
           
      DO 
 READ (5, FMT = 1, END = 99) R, H 
                                                                        
! The next command describes the form and location 
! of the data to be read. 
                                                                        
    1 FORMAT    (F4.2,F4.2) 
                                                                        
! The next statements assign values to the variables. 
                                                                        
         PI = 3.14159 
         A = PI * R**2 + 2 * PI * R * H 
                                                                        
! The next section writes the sums to the screen. 
! The first command, PRINT, denotes which FORMAT 
! statement is to be used, and the variables to be printed. 
                                                                        
         PRINT 11, H, R, A 
                                                                        
! The following FORMAT statement describes how the 
! data field is to be written. Notice the semicolon in column 6 
! which is used to denote continuation of the previous line. 
                                                                        
   11 FORMAT    (1X,'RADIUS= ',F6.2,10X,'HEIGHT= ',F6.1,10X,'AREA= ',   &
     &           F8.1)                                                  
                                                                        
                                                                        
! The following statement completes the loop. 
                                                                        
      END DO 
                                                                        
! The next section prints if the input data is invalid. 
                                                                        
  900 PRINT 21 
   21 FORMAT    (1X,'INVALID DATA') 
                                                                        
                                                                        
! Now we close the file and end program execution. 
                                                                        
   99 CLOSE (5) 
      STOP 
 END