Psihologija je akademska disciplina i primijenjena znanost koja nastoji razumjeti pojedince i skupine uspostavom općih načela i istraživanjem specifičnih slučajeva. Psiholozi pokušavaju razumjeti ulogu mentalnih funkcija u pojedinačnom i društvenom ponašanju, a također ispituju fiziološke i biološke procese koji su temelj kognitivnih funkcija i ponašanja. Istražuju percepciju, kogniciju, pažnju, emocije, inteligenciju, fenomenologiju, motivaciju, funkcioniranje mozga, ličnost, osobnost, ponašanje, međuljudske odnose, psihološku otpornost i druga područja.

U svim relevantnim okružjima, od znanstveno istraživačkih centara do medicinske skrbi za mentalno zdravlje, "razumijevanje ponašanja" je područje psihologije, a u temeljne psihičke procese u podlozi opaženog ponašanja ubrajamo mišljenje, osjećaje (emocije) i motivaciju. Psihologija nastoji sustavnim empirijskim istraživanjima steći znanje o uzrocima i načinu ponašanja pojedinca, te o tome na koji način ljudi doživljavaju svijet u kojem žive. Istraživanja u području psihologije ispituju vrlo različite aspekte ljudskog funkcioniranja i pokušavaju odgovoriti na pitanja kao što su: Kako percipiramo objekte u svojoj okolini, a kako druge ljude i same sebe? Kako djeca uče jezik? Kako uče čitati i pisati? Koje su moždane strukture u podlozi emocija? Što nas potiče da se ponašamo na određeni način? Zbog čega su neki ljudi agresivniji ili otvoreniji od drugih? U čemu se sve razlikuju muškarci i žene? Koliko je inteligencija važna za uspjeh u školi? Kako formiramo stavove i kako se oni mogu mijenjati? Kako stres djeluje na tjelesno i mentalno zdravlje? Koji su uzroci različitih psihičkih poremećaja? Psihologija pokušava odgovoriti na ova i brojna druga važna pitanja o čovjeku, a uz to može pridonijeti boljoj prilagodbi, učinkovitijem ponašanju, lakšem rješavanju problema, poticanju kreativnosti i realizaciji ljudskih potencijala.

Promišljanje o duhu

Izraz "psihologija" potječe iz grčkog psiha = duh, duša, život, um, dah i logos = govor, riječ, promišljanje, rasuđivanje. U svom izvornom značenju psihologija tako znači promišljanje ili rasuđivanje o duhu ili duši. Postoje dokazi da je pojam "psihologija" prvi uporabio hrvatski književnik i humanist Marko Marulić u djelu „Psichiologia de ratione animae humanae“ u kasnom 15. ili ranom 16. stoljeću. U šesnaestom ili sedamnaestom stoljeću psihologiji je pridodano novo značenje, "znanost o svijesti".

Psihologija je povijesno bila disciplina filozofije, iz koje se kao samostalna znanost izdvojila 1879. godine kada Wilhelm Wundt osniva prvi psihologijski laboratorij u Leipzigu. Godine 1920. hrvatski znanstvenik, psiholog Ramiro Bujas, osniva prvi takav laboratorij u jugoistočnoj Europi, na Medicinskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Posljednjih desetljeća psihologija se kao znanstvena disciplina koja proučava ljudsko ponašanje i psihičke procese intenzivno razvija. Moderna psihologija je prirodna i društvena znanost koja se bavi mozgovnim  procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.

Psihologija se često opisuje kao "koncentrator znanosti", pri čemu se psihološke spoznaje temelje i povezuju s istraživanjima i perspektivama društvenih znanosti, prirodnih znanosti, medicine, humanističkih znanosti i filozofije. U konačnici, psihologija teži doprinjeti dobrobiti društva.

Mnoštvo povezanih disciplina

Iako se psihološka znanja  često primjenjuju za procjenu i liječenje psihičkih poremećaja, psihologija je usmjerena na razumijevanje i rješavanje problema u brojnim  područjima ljudske djelatnosti. Zato pod jedinstvenim imenom psihologija možemo naći mnoštvo povezanih disciplina. Neke su:

• socijalna psihologija - proučava ljude i njihovo ponašanje u međuzavisnosti s njihovom okolinom, sve oblike međuljudskih odnosa, te ponašanje grupe kao cjeline
• kognitivna psihologija - proučava spoznajne i intelektualne funkcije i njihov utjecaj na čovjekovo ponašanje
• klinička psihologija - proučava patološke oblike ponašanja
• neuropsihologija - granična disciplina između psihologije i neurologije, bavi se proučavanjem biologijske podloge različitih psihičkih funkcija (pažnja, pamćenje i drugo)
• eksperimentalna psihologija - bavi se proučavanjem reakcija čovjeka na namjerno inducirane podražaje, bilo fizičke, bilo socijalne
• psihometrija - bavi se raznim oblicima mjerenja psihičkih osobina, karakteristika pojedinca i grupe, pomoću raznih psiholoških tehnika (npr. testova)
• biološka psihologija - istražuje organske osnove psihičkih procesa i ponašanja
• psihodinamska psihologija - na čovjeka gleda kao na biće pod utjecajem nesvjesnih procesa nad kojima nema ili teško ostvaruje kontrolu
• ergonomija - proučava odnos čovjeka prema radu, te nastoji pronaći načine što boljeg prilagođavanja rada čovjeku
• organizacijska psihologija - istražuje procese povezane s psihičkim životom u organizacijama
• psihologija životinja - istražuje ponašanje životinja u laboratorijskim i prirodnim uvjetima života
• psihopovijest - znanost o psihološkim motivima povijesnih događanja
• psihologija ličnosti
• psihologija rada
• psihologija sporta
• forenzična psihologija
• vojna psihologija
• psihologija komunikacije
• psihologija prodaje
• dječja psihologija
• razvojna psihologija
• psihologija odgoja i obrazovanja