Gornja atmosfera je nezgodno mjesto koje se slabo razumije - previsoko da bi zrakoplovi i baloni mogli uspješno letjeti, ali prenisko za satelite. Rakete prođu kroz nju, ali samo na trenutak. “Ponekad se to naziva i ignorosfera”, rekao je Igor Bargatin, inženjer strojarstva na Sveučilištu Pennsylvania.

Ali možda postoji novi način da se sazna više o ovom dijelu atmosfere - koji se također naziva i mezosfera - iskorištavanjem moći levitacije. Odavno je poznato da sitne čestice mogu levitirati pomoću laserskih zraka i sunčeve svjetlosti, rekao je Bargatin. Ono što je mogao učiniti, s kolegama, bilo je upotrijebiti istu silu da levitira mnogo veće leteće diskove veličine oko 0,6 cm unutar vakuumske komore, otvarajući put istraživanju levitacije kao mehanizma za let, a ne kao znanstvene zanimljivosti. Rad je opisan u novom članku objavljenom u Science Advances.

Istraživači su napravili male diskove od oko 0,6 cm od mylara - tankog, sjajnog materijala kojim se često izoliraju svemirska vozila - i oblažu donje strane filmova ugljičnih nanocijevi. Istraživači su zatim koristili prsten LED svjetala kako bi kontrolirali let plutajućih diskova unutar vakuumske komore. Svjetlo je uzrokovalo da se diskovi približe jedan drugome: “Zvali smo to tango, jer se okreću jedan oko drugog”, objasnio je Bargatin. Na kraju, istraživači se nadaju da će moći usmjeriti letjelicu da obavlja određene aktivnosti u stvarnom svijetu, ali u vakuumskoj komori prostor je bio ograničen.

Jeftini mikroletači jednoga bi dana mogli obavljati znanstveni rad u mezosferi - oko 50 do 85 kilometara iznad Zemlje. Bargatin je rekao da bi znanstvenici mogli proučavati kako vjetar struji gledajući kako se malena letjelica kreće. Mikroletači bi također mogli biti opremljeni sitnim čipovima za mjerenje ugljičnog dioksida ili temperature - što je sve korisno za klimatsko modeliranje. Bargatinova grupa radi na izradi struktura koje su složenije od diska i koje bi mogle podići veće težine. Također se nada da će saznati može li letjelica letjeti na drugim planetima poput Marsa - koji ima atmosferu čija je gustoća manja od mezosfere.