Ukrašena cvjetnim vijencima i zanimljivom drvenom maskom za lice mumija je bila toliko krhka da se arheolozi nikada dosad nisu usudili izložiti je.

Ističu da je riječ o jedinoj egipatskoj kraljevskoj mumiji pronaÄ‘enoj u 19. i 20. stoljeću koju u moderno doba nije bilo moguće odmotati da bi se mogla proučavati.

Egipatski su znanstvenici koristili neinvazivnu digitalnu tehnologiju skeniranja.

Uz pomoć trodimenzionalne kompjutorizirane tomografije (CT) razmotali su 3500 godina staru mumiju i prvi put uspjeli proučiti njezin sadržaj.

"Digitalnim odmotavanjem mumije i 'odstranjivanjem' njezinih virtualnih slojeva - maske za lice, zavoja i same mumije - imamo priliku proučiti ove dobro očuvane posmrtne ostatke egipatskog faraona do najsitnijih detalja", rekla je dr. Sahar Saleem, profesorica radiologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Kairu i radiologinja na projektu 'Egyptian Mummy'.

Dr. Saleem i njezini kolege su zaključili da je Amenhotep I. imao imao usku bradu, mali nos i kovrčavu kosu. Posebno ih je oduševila činjenica da faraon i poslije 3500 godina ima iznimno dobre i očuvane zube.

"Imao je otprilike 35 godina kada je umro. Bio je visok 169 centimentara, bio je obrezan i imao je sjajne zube, a u svojim je platnenim omotima 'čuvao' 30 amajlija i jedinstven zlatni pojas sa zlatnim perlama", kazala je Saleem, dodavši da ona i kolege nisu otkrili nikakve ozljede koje bi im pojasnile uzrok njegove smrti.

Amenhotep I. Egiptom je vladao otprilike 21 godinu, izmeÄ‘u 1525. i 1504. prije Krista. Bio je drugi kralj 18. dinastije i imao je uglavnom mirnu vladavinu tijekom koje je izgradio brojne hramove. Tron je preuzeo nakon smrti svojega oca Ahmosa I. Njegovo ime znači "Amon je zadovoljan".

Egiptolozi se slažu da je Amenhotep I. već bio razmotan u 11. stoljeću prije Krista. Tada je mumija pretrpjela višestruke posmrtne ozljede koje su joj vjerojatno nanijeli pljačkaši grobnica.

Kasnije su, prema hijeroglifskim zapisima, tijekom 21. dinastije štetu pokušali popraviti svećenici i balzamatori. To se dogodilo više od četiri stoljeća nakon što je faraon prvi put mumificiran i pokopan.

Prije nego što je s kolegama počela proučavati mumiju dr. Saleem je pomislila da su je svećenici i balzamatori, spomenuti u zapisima, odmotali da bi ponovno upotrijebili neke predmete poput amajlija za kasnije faraone, što je u to vrijeme bila uobičajena praksa, no ustanovila je da nije bilo tako. 

"Možemo reći da su, u slučaju Amenhotepa I. svećenici 21. dinastije s ljubavlju popravili štetu i ozljede koje su nanijeli pljačkaši grobnica, da su mumiji vratili prijašnji sjaj i sačuvali veličanstven nakit i amajlije", pojasnila je dr. Saleem.

Rezultati istraživanja objavljeni su u utorak u stručnome časopisu Frontiers in Medicine.

(Hina)