Login |  Nova registracija
|

Znanstvenici IRB-a istraživali proces starenja i izumiranja jezera Novosti

Međunarodni interdisciplinarni tim predvođen istraživačima s Instituta Ruđer Bošković (IRB) istraživao je proces starenja i izumiranja jezera te o tome objavio rad u časopisu Environmental Microbiology.

U posljednjih dvadesetak godina zabilježena su razdoblja u kojima je morska voda utjecala u Vransko jezero što je uzrokovalo pomor riba te ulazak marinskih vrsta, ističu iz IRB-a.

Međunarodni interdisciplinarni tim predvođen istraživačima s Instituta istraživao je, uz ostalo, kako se zajednice mikroorganizama prilagođavaju različitim sezonskim promjenama te kako to utječe na regulaciju hranjivih tvari, stabilnost i starenje ekosustava obalnih slatkovodnih jezera.

U radu objavljenom u časopisu Environmental Microbiology napisali su da promjene u ravnoteži oborina i isparavanja, produljenja sušnih sezona te intenzivno navodnjavanje znatno utječu na mikrobne zajednice u obalnim slatkovodnim jezerima, gdje čak i kod neznatnog povećanja saliniteta, može doći do potpune izmijene bogatstva hranjivih tvari, utjecaja na rast i razvoj biljnog i životinjskog svijeta, odnosno do ubrzanja starenja obalnih slatkovodnih jezera.

Istraživanje je nastalo kao međunarodna suradnja s kolegama iz Liebniz instituta, u Njemačkoj, Hrvatskim vodama te Prirodoslovnog-matematičkog fakulteta, Sveučilište u Zagrebu, a djelomično je financirano projektima STIM-REI, DNKAVODA te projekta Hrvatske zaklade za znanost.

Mikroorganizmi su, ističe se u priopćenju, vrlo osjetljivi na promjene u okolišu te se mogu koristiti kao indikatori promjena kao, primjerice, prekomjernog prinosa nutrijenata koji mogu promijeniti količinu primarne produkcije i tako privremeno ili trajno promijeniti trofičko stanje ekosustava.

U obalnom području Dalmacije mogu se uočiti sve češće hidrološke promjene koje se manifestiraju kao produženi periodi suše ili intenzivni pljuskovi u vlažnom periodu godine.

Vransko jezero kod Biograda na moru najveće  je prirodno jezero u Hrvatskoj, a zajedno s lokalnim izvorima snabdijeva poljoprivredno najrazvijeniji dio središnje Dalmacije – Ravne Kotare. U posljednjih dvadesetak godina zabilježena su razdoblja u kojima je morska voda utjecala u jezero preko djelomično okršenog vapnenačkog grebena i kanala ''Prosika'' koji povezuje jezero s morem, što je uzrokovalo pomor riba te ulazak marinskih vrsta.

''Odlučili smo istražiti sezonske promjene u mikrobnoj zajednici Vranskog jezera jer je njezina stabilnost ključna za uspostavu ravnoteže unutar čitavog jezera", rekla je prva autorica na radu i doktorandica u Laboratoriju za procese taloženja IRB-a Lorena Selak.

Znanstvenici su uz ostalo utvrdili da su produžena suša i intenzivno navodnjavanje uzrokovali neravnotežu zbog koje je, s jedne strane, došlo do povećanja potencijalno štetnih cijanobakterija, a s druge, do ulaska morske vode i pojave marinskih vrsta unutar mikrobnih eukariota i bakterija. Selak objašnjava da bi se, "u slučaju da se ovakve promjene povećaju u intenzitetu, razgradnja organske tvari mogla smanjiti i ubrzati starenje vodenih ekosustava".

Taj proces u prirodi traje tisućama godina, no uslijed različitih okolišnih promjena u vodenom ekosustavu te utjecaja aktivnosti čovjeka, proces starenja vodenih ekosustava skraćuje se na samo nekoliko godina. U tom procesu intenzivno rastu alge, smanjuje se količina kisika i postupno izumiru životinjske vrste, a vodeni ekosustavi, obično jezera, mijenjaju boju u tamnozelenu i smeđu.

''Pomoću rezultata koje smo dobili možemo reći da postoji velika potreba za produbljivanjem razumijevanja mikrobne zajednice i njihovog odgovora na intenzivne promjene u slatkovodnim ekosustavima koji su iznimno rijetki i vrijedni izvori u obalnim područjima Mediterana,'' zaključio je dr. sc. Sandi Orlić, voditelj istraživanja i dopisni autor na radu.

 

(Hina)

Za komentiranje trebate biti prijavljeni. Prijavite se ili se registrirajte kao novi član.

Molimo Vas da ne šaljete neprimjerene komentare.

Ovaj tekst još nije komentiran. Budi prvi.