U posljednjih dvadesetak godina zabilježena su razdoblja u kojima je morska voda utjecala u Vransko jezero što je uzrokovalo pomor riba te ulazak marinskih vrsta, ističu iz IRB-a.

Međunarodni interdisciplinarni tim predvođen istraživačima s Instituta istraživao je, uz ostalo, kako se zajednice mikroorganizama prilagođavaju različitim sezonskim promjenama te kako to utječe na regulaciju hranjivih tvari, stabilnost i starenje ekosustava obalnih slatkovodnih jezera.

U radu objavljenom u časopisu Environmental Microbiology napisali su da promjene u ravnoteži oborina i isparavanja, produljenja sušnih sezona te intenzivno navodnjavanje znatno utječu na mikrobne zajednice u obalnim slatkovodnim jezerima, gdje čak i kod neznatnog povećanja saliniteta, može doći do potpune izmijene bogatstva hranjivih tvari, utjecaja na rast i razvoj biljnog i životinjskog svijeta, odnosno do ubrzanja starenja obalnih slatkovodnih jezera.

Istraživanje je nastalo kao međunarodna suradnja s kolegama iz Liebniz instituta, u Njemačkoj, Hrvatskim vodama te Prirodoslovnog-matematičkog fakulteta, Sveučilište u Zagrebu, a djelomično je financirano projektima STIM-REI, DNKAVODA te projekta Hrvatske zaklade za znanost.

Mikroorganizmi su, ističe se u priopćenju, vrlo osjetljivi na promjene u okolišu te se mogu koristiti kao indikatori promjena kao, primjerice, prekomjernog prinosa nutrijenata koji mogu promijeniti količinu primarne produkcije i tako privremeno ili trajno promijeniti trofičko stanje ekosustava.

U obalnom području Dalmacije mogu se uočiti sve češće hidrološke promjene koje se manifestiraju kao produženi periodi suše ili intenzivni pljuskovi u vlažnom periodu godine.

Vransko jezero kod Biograda na moru najveće  je prirodno jezero u Hrvatskoj, a zajedno s lokalnim izvorima snabdijeva poljoprivredno najrazvijeniji dio središnje Dalmacije – Ravne Kotare. U posljednjih dvadesetak godina zabilježena su razdoblja u kojima je morska voda utjecala u jezero preko djelomično okršenog vapnenačkog grebena i kanala ''Prosika'' koji povezuje jezero s morem, što je uzrokovalo pomor riba te ulazak marinskih vrsta.

''Odlučili smo istražiti sezonske promjene u mikrobnoj zajednici Vranskog jezera jer je njezina stabilnost ključna za uspostavu ravnoteže unutar čitavog jezera", rekla je prva autorica na radu i doktorandica u Laboratoriju za procese taloženja IRB-a Lorena Selak.

Znanstvenici su uz ostalo utvrdili da su produžena suša i intenzivno navodnjavanje uzrokovali neravnotežu zbog koje je, s jedne strane, došlo do povećanja potencijalno štetnih cijanobakterija, a s druge, do ulaska morske vode i pojave marinskih vrsta unutar mikrobnih eukariota i bakterija. Selak objašnjava da bi se, "u slučaju da se ovakve promjene povećaju u intenzitetu, razgradnja organske tvari mogla smanjiti i ubrzati starenje vodenih ekosustava".

Taj proces u prirodi traje tisućama godina, no uslijed različitih okolišnih promjena u vodenom ekosustavu te utjecaja aktivnosti čovjeka, proces starenja vodenih ekosustava skraćuje se na samo nekoliko godina. U tom procesu intenzivno rastu alge, smanjuje se količina kisika i postupno izumiru životinjske vrste, a vodeni ekosustavi, obično jezera, mijenjaju boju u tamnozelenu i smeđu.

''Pomoću rezultata koje smo dobili možemo reći da postoji velika potreba za produbljivanjem razumijevanja mikrobne zajednice i njihovog odgovora na intenzivne promjene u slatkovodnim ekosustavima koji su iznimno rijetki i vrijedni izvori u obalnim područjima Mediterana,'' zaključio je dr. sc. Sandi Orlić, voditelj istraživanja i dopisni autor na radu.

(Hina)